Dve tehnologije, isti uzorak, ali ne nužno i iste informacije. Kako odabrati odgovarajući instrument i pravilno protumačiti rezultate analize?

Thermo Scientific™ Niton XL5 i Thermo Scientific™ Niton Apollo™, postavljeni jedan pored drugog, uz uzorke metalnih legura.
Zamislimo situaciju iz svakodnevne industrijske prakse. Potrebno je proveriti da li isporučene metalne šipke zaista odgovaraju deklarisanom kvalitetu nerđajućeg čelika 316L. Prenosivi XRF analizator pokazuje očekivane koncentracije hroma, nikla i molibdena. Na prvi pogled, sve deluje ispravno.
Međutim, ostaje jedno važno pitanje: da li je analizirani materijal zaista 316L ili možda standardni 316?
Odgovor nije uvek moguće dobiti samo XRF analizom, čak ni kada je instrument potpuno ispravan i rezultati merenja pouzdani.
Razlog se krije u različitim analitičkim mogućnostima dve tehnologije koje se koriste za brzu identifikaciju metalnih legura – XRF i LIBS.
Dve tehnologije, dva principa analize
XRF (rendgenska fluorescentna spektrometrija) koristi rendgensko zračenje za pobuđivanje atoma u uzorku. Kao odgovor, atomi emituju karakteristično rendgensko zračenje, na osnovu čije energije i intenziteta instrument identifikuje prisutne elemente i određuje njihove koncentracije.
Savremeni prenosivi analizatori, poput Thermo Scientific Niton XL5, omogućavaju brzo i nedestruktivno određivanje velikog broja elemenata. Pri analizi čelika posebno su važni hrom (Cr), nikl (Ni), molibden (Mo), mangan (Mn) i bakar (Cu). XRF se uspešno primenjuje i za analizu legura aluminijuma, bakra, nikla, titana i drugih metala.
Zahvaljujući savremenim detektorima, odgovarajuće konfigurisan XRF analizator može određivati i lakše elemente, kao što su magnezijum (Mg), aluminijum (Al), silicijum (Si), fosfor (P) i sumpor (S). Osetljivost i pouzdanost određivanja zavise od elementa, njegove koncentracije, vrste uzorka i primenjene analitičke metode.
Ipak, postoji značajno ograničenje: prenosivi XRF analizatori ne mogu direktno određivati ugljenik (C).
LIBS (laserski indukovana spektroskopija optičke emisije) koristi drugačiji princip analize. Fokusirani laserski impuls uklanja mikroskopsku količinu materijala sa površine uzorka i stvara plazmu. Svetlost koju emituju pobuđeni atomi i joni sadrži informacije o elementarnom sastavu analiziranog metala.
Niton Apollo ručni LIBS analizator
Instrument Thermo Scientific™ Niton Apollo™ omogućava određivanje ugljenika, ali i drugih elemenata važnih za analizu čelika, kao što su silicijum (Si), mangan (Mn), hrom (Cr), nikl (Ni), molibden (Mo), vanadijum (V) i titan (Ti).
Obe tehnologije, dakle, mogu određivati mnoge iste elemente, ali njihove prednosti dolaze do izražaja u različitim analitičkim primenama.
Šta koji instrument može da analizira?

Primeri elemenata relevantnih za analizu metalnih legura
Zašto je nekoliko stotih delova procenta toliko važno?
Ugljenik značajno utiče na mehaničke osobine, zavarljivost i ponašanje čelika u različitim radnim uslovima.
Kod nerđajućih čelika 316 i 316L razlika je posebno zanimljiva. Dok je kod standardnog čelika 316 maksimalno dozvoljeni sadržaj ugljenika 0,08%, kod varijante 316L ta granica iznosi 0,03%.
Niži sadržaj ugljenika smanjuje rizik od izdvajanja hromovih karbida i pojave interkristalne korozije, naročito nakon zavarivanja ili izlaganja povišenim temperaturama u određenom opsegu.
XRF može odrediti glavne legirajuće elemente, ali ne i ugljenik. Zbog toga samo na osnovu XRF rezultata nije moguće pouzdano potvrditi da materijal zadovoljava zahtev za niskougljeničnu varijantu čelika.
Thermo Scientific™ Niton Apollo™, zahvaljujući mogućnosti određivanja niskih koncentracija ugljenika, omogućava proveru upravo ovog važnog parametra.
Važno je napomenuti da sadržaj ugljenika ispod 0,03% ne znači automatski da je materijal isključivo kvaliteta 316L, jer može zadovoljavati i zahteve za čelik 316. Zato je za pouzdanu potvrdu kvaliteta potrebno proveriti i ostale propisane karakteristike materijala.
Da li to znači da je LIBS bolji od XRF-a?
Ne nužno. Svaka tehnologija ima svoje prednosti i ograničenja.
XRF je posebno pogodan kada je potrebno brzo i bez oštećenja uzorka analizirati različite metalne legure. Njegova prednost je širok opseg elemenata koje može određivati, uključujući fosfor i sumpor, koji nisu obuhvaćeni analitičkim mogućnostima Thermo Scientific™ Niton Apollo™ instrumenta. Pored toga, XRF analiza često zahteva minimalnu pripremu površine uzorka.
LIBS ima značajnu prednost kada je potrebno odrediti ugljenik, naročito kod niskougljeničnih, ugljeničnih i niskolegiranih čelika. Određivanje ugljenika i drugih relevantnih elemenata omogućava i izračunavanje ugljeničnog ekvivalenta, pokazatelja koji se koristi pri proceni zavarljivosti određenih vrsta čelika.
Međutim, laserski impuls ostavlja mikroskopski trag na uzorku, a kvalitet rezultata u velikoj meri zavisi od pravilne pripreme površine. Thermo Scientific™ Niton Apollo™ koristi i argon visoke čistoće, koji omogućava povoljnije uslove za osetljivo određivanje ugljenika.
Prema tome, nije najvažnije pitanje koja je tehnologija generalno bolja, već koja je pogodnija za konkretnu analitičku primenu.
Kada neočekivani rezultat ne znači kvar instrumenta?
Iz servisne perspektive, posebno je važno razlikovati tehničku ispravnost instrumenta od pouzdanosti identifikacije materijala.
Instrument može uspešno završiti interne dijagnostičke testove, zadovoljiti kriterijume provere referentnim materijalima i pravilno odrediti koncentracije merenih elemenata, a da ipak ne prikaže očekivanu oznaku legure.
Zašto se to dešava?
Softver analizatora upoređuje izmereni hemijski sastav sa podacima iz biblioteke legura. Ukoliko više materijala ima sličan sastav ili se razlikuju po elementu koji instrument ne može da odredi, identifikacija može biti dvosmislena.
Drugim rečima, pravilno određene koncentracije pojedinih elemenata ne garantuju uvek jednoznačnu identifikaciju legure.
Dodatni izazov predstavlja stanje površine uzorka. Korozija, oksidni slojevi, boja, ulje i druge nečistoće mogu uticati na rezultate obe tehnologije. Njihov uticaj posebno je značajan kod LIBS analize, jer laserski impuls direktno uzorkuje veoma malu količinu materijala sa površine.
Zbog toga neočekivan rezultat ne treba odmah pripisati neispravnosti instrumenta. Najpre je potrebno proveriti izmerene koncentracije, stanje površine uzorka, izabranu analitičku metodu i kriterijume softverske identifikacije.
Ako ove provere ne objasne odstupanje, sledeći korak je detaljnija provera analitičkih performansi i, po potrebi, servisna dijagnostika instrumenta.
Dve tehnologije koje se dopunjuju
XRF i LIBS omogućavaju brzu analizu metala direktno na terenu, ali ne pružaju uvek iste informacije.
Dok je XRF veoma praktičan za nedestruktivnu identifikaciju velikog broja legura i određivanje širokog spektra elemenata, LIBS omogućava i određivanje ugljenika, koji često ima presudnu ulogu u karakterizaciji čelika.
Razumevanje prednosti i ograničenja obe tehnologije važno je ne samo pri izboru instrumenta već i pri svakodnevnom tumačenju rezultata.
Pouzdana analiza ne podrazumeva samo ispravan instrument – već i pravilno razumevanje informacija koje nam on pruža.
